mix-award
7+
2012.
30'

Mjesta ima na metli svima

šk. god. 2024./2026.

Max Lang i Jan Lachauer Animirani sinkronizirano na hrvatski jezik Velika Britanija

Mjesta ima na metli svima priča je o vještici s pletenicama boje đumbira i njezinu vjernom mačku, koji bezbrižno lete iznad planina, rijeka i šuma sve dok vještica jednoga dana ne izgubi šešir. Kad doleti na zemlju u potrazi za šeširom, otkrije da ga je pronašao pas koji bi se htio pridružiti vještici i njezinu sumnjičavu mačku u pustolovinama. Ta se situacija ponavlja još nekoliko puta, s vješticom koja nešto izgubi, a zatim mora napraviti mjesta na metli za pticu i žabu, sve dok se pretovarena metla ne prepolovi i ne strmoglavi u močvaru…

Naša preporuka

Julia Donaldson najnagrađivanija je i najprodavanija britanska autorica dječjih slikovnica na engleskom govornom području. Njezine su rime zabavne i pamtljive, a priče tople i sa sretnim završetkom. Prema slikovnici Room on the Broom (u hrvatskom prijevodu Mjesta ima na metli svima) 2012. godine snimljen je animirani film koji potpisuje kreativni dvojac Max Lang i Jan Lachauer iz britanske kuće Magic Light Pictures (Buntovni stihovi, The Gruffalo, …).  Mjesta ima na metli svima je čarobna priča o prijateljstvu i vještici dobrih namjera koja velikodušno prima na svoju metlu čitav niz životinja.

Dirljivo i moćno, djelo genija.

- žiri Nagrade Kraljevskog televizijskog društva za dječji program

Akademija filmskih umjetnosti i znanosti (Oscar) 2014. – nominacija za najbolji kratkometražni film

BAFTA Britanska filmske akademija umjetnosti i znanosti (BAFTA) 2013. – Nagrada u kategoriji animiranog filma za djecu i mlade

Međunarodni festival animiranog filma u Annecyju 2013. – Nagrada za najbolju televizijsku produkciju

Međunarodni dječji Emmy za animaciju 2014. – Nagrada za najbolji animirani film

Radni zadatak

Radni zadatak uz film Mjesta na metli ima svima osmislila je i pripremila izv. prof. dr. sc. Marina Gabelica s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

IZRAŽAVANJE DOŽIVLJAJA

OŠ HJ B.1.1.

OŠ HJ B.2.1.

Nakon gledanja filma potičemo učenike na izražavanje doživljaja. Je li im se film svidio? Što im se posebno svidjelo? Nakon prvotne procjene koja će se temeljiti na ocjeni filmske priče, usmjerimo učenicima pažnju i na vizualni i auditivni sloj filma: sviđa li im se izgled likova, njihovi glasovi, šumovi i drugi zvukovi. Učenici također mogu ocijeniti film dogovorenim znakom – palcem prema gore ili dolje; ocjenom od jedan do pet i sl.

FILMSKA BAJKA

OŠ HJ B.1.2.

OŠ HJ B.2.2.

Pitajmo učenike da navedu koji su se likovi pojavili u filmu. Potaknimo ih da zaključe kako se neki od tih likova javljaju u književnim bajkama (vještica i zmaj), a zatim i da se prisjete i drugih elemenata koji su tipični za bajku (čarobni predmeti: čarobni štapić, čarobna metla, vještičji kotao; čudesni događaji: letenje na metli, čarobiranje i sl.).

VJEŠTICA – karakterizacija likova (izgled i ponašanje)

Učenici neka se prisjete bajki koje su slušali ili čitali, a u kojima se javlja lik vještice. Kako vještice izgledaju, a kako se ponašaju? Potaknimo ih da zaključe po čemu se sve vještica u ovoj filmskoj priči razlikuje od uobičajenih likova vještica u bajkama. Primjerice, ova je vještica blaga, dobra i pomaže drugima. Tražimo od učenika da navedu nekoliko „dokaza“ za njezinu dobrotu – opisa njezinog ponašanja tijekom filmske priče.

Učenici mogu izraditi dvije osobne karte lika vještice – jedna osobna karta može biti za vještice u bajkama, a druga za lik vještice iz filma. Na komad papira, u lijevi ugao učenici crtaju lik vještice (iz bajke i iz filma), a ispod toga pišu kratke natuknice kojima opisuju lik vještice (primjerice, izgled, ponašanje i njezin govor). U konačnici, uspoređujemo likove vještica – njihove sličnosti i razlike.

RAZVOJ LIKOVA – zajedništvo

OŠ HJ B.1.1.

OŠ HJ B.2.1.

Povedimo razgovor s učenicima o ostalim likovima i njihovom razvoju. Kakav je mačak na početku filmske priče, a kakav na kraju? Je li prihvatio psa i druge životinje? Što doznajemo o ptici i žapcu, kakav im je bio život prije no što su upoznali vješticu? Potičemo učenike na izražavanje mišljenja o postupcima likova.

U konačnici, potičemo učenike da zaključe kako družina ne bi pobijedila zmaja da nije bila složna. Potičemo ih da pronađu primjere iz vlastitog života u kojima smo savladali neku prepreku ili postigli neki uspjeh upravo zbog zajedništva.

FILMSKA PRIČA – PRIPOVJEDNA RUKA

OŠ HJ B.1.2.

OŠ HJ B.2.2.

OŠ HJ A.2.1.

Potičemo učenike na prepričavanje filmske priče. Tijekom prepričavanja, poslužite se igrom pripovjedne ruke. Uporište u pripovijedanju neka budu likovi, redom kojim su se pojavili u filmu, a koje će predstavljati prsti jedne ruke. Palac – vještica i mačak; kažiprst – pas; srednjak – zelena ptica; prstenjak – žabac; mali prst – zmaj (shemu ruke možemo nacrtati na ploču te napisati koji lik vezujemo uz koji prst).

Učenici trebaju taknuti prste (po redu) i izgovoriti nekoliko rečenica kojima prepričavaju  događaje po kronološkom redoslijedu. Na primjer, vještica i mačak (palac) letjeli su na metli. Zatim je vještici odletio šešir. Šešir je vještici vratio pas (kažiprst) itd. Tijekom prepričavanja pomažemo učenicima potpitanjima kako bi objasnili kako se neki lik javio u priči. Npr., gdje je družina upoznala žapca / kako je došlo do njihova upoznavanja?

PTIČJA I ŽABLJA PERSPEKTIVA (korelacija s LK)

Film započinje upečatljivom scenom iz ptičje perspektive kojom se dočarava vještičin pogled s metle u letu. Tijekom filma, ovaj se postupak ponavlja svaki put kad se opisuje kuda je družina na metli letjela. Perspektivu i položaj kamere možemo usporediti s nečijim pogledom. Porazgovarajte s učenicima o tome kako bi naš svijet, grad, ulica ili škola bili prikazani iz ptičje perspektive (kako ih vidi ptica) ili ih žablje perspektive (kako bi ih vidio žabac).

Uz pomoć kamere (primjerice, digitalnog fotoaparata ili kamera na mobitelu) učenici mogu istraživati perspektive – primjerice, kako bi naša učionica izgledala jednom malom mišu; kako izgleda pogled prema ploči učeniku koji sjedi u prvoj klupi / zadnjoj klupi. Na satu likovne kulture učenici mogu naslikati kako zamišljaju da njihov kraj izgleda iz ptičje perspektive.

ZAJENDIČKO PRIPOVIJEDANJE – naša bajka

OŠ HJ B.2.4.

OŠ HJ B.1.4.

Učenici mogu izraditi pripovjedne karte. Od papira ili kartona izrezujemo karte. Na karte (primjerice, po pet karata) crtamo nekoliko realističnih likova iz bajki (kralj, kraljevna, dijete i sl.), čudesnih likova (vještica, zmaj, vile i sl.), čudesnih predmeta, čudesnih događaja i sl. Karte zatim pomiješamo i po nekoliko karata podijelimo svakom učeniku. Zadatak prvog učenika je izabrati kartu te izgovoriti nekoliko rečenica kojima započinje priču, a u kojoj koristi motiv prikazan na karti. Sljedeći učenik/učenica bira sljedeću kartu te nastavlja priču. Tako nastavljamo s pripovijedanjem sve dok se ne riješimo svih karata ili ne dođemo do kraja priče s kojim su svi zadovoljni.

MJESTA ZA SVE NAS IMA – sat razrednika

Napravimo s učenicima aktivnost kojom ćemo poboljšati zajedništvo u razredu i međusobno uvažavanje. Aktivnost možemo provesti putem papira s napisanim imenima svih učenika ili pojedinačnih kuverti (primjerice, na razredni pano možemo staviti kuverte za svakog učenika/učenici u razredu). Zadatak svakog učenika/učenice jest napisati što najviše voli i cijeni kod svojeg prijatelja/prijateljice ili kojom osobinom, znanjem ili vještinom upravo on/a doprinosi našem razredu (npr. dobar prijatelj, uvijek pomaže drugima, najbolji matematičar u razredu i sl.). Učenici ove rečenice pišu na zajednički papir ili na papiriće koje zatim stavljaju u kuvertu svoga prijatelja / svoje prijateljice.

 

 

 

/