Povodom Dana sjećanja na holokaust (27. 01.) vaši učenici imaju priliku susresti se s filmom Val (Dennis Gansel, 2008.), a kako biste kvalitetno obradili temu kojom se film bavi pripremili smo metodičke prijedloge za pripremu, obradu i analizu filma za nastavnike.
Film je prikladan za uzrast 13+, a preporučujemo ga za gledanje i analizu u sklopu predmetne nastave Hrvatskog jezika, Povijesti, Sociologije, Etike i Sata razrednika.
“Val” je pedagoški eksperiment srednjoškolskog profesora koji svojim maturantima želi pokazati kako izgleda život pod diktaturom, no eksperiment se pretvara u pravi autokratski pokret, zadobiva vlastiti život izvan eksperimentalno-pedagoškog procesa te prokaže sve negativne strane diktature, uključujući tragični završetak samog autokrata i onih koji mu slijepo vjeruju.
Autor metodičke pripreme je Hrabren Dobrotić, kroatist i komparatist književnosti, doktorand književnosti, izvedbenih umjetnosti, kulture i filma.
OPĆE INFORMACIJE
Dennis Gansel je njemački filmski redatelj, rodom iz Hannovera. Režiju je studirao u Münchenu, te je snimao filmove već tijekom studija. Najznačajniji film mu je Val (2008). Živi i djeluje u Berlinu.
Godine 1967. u jednoj kalifornijskoj školi profesor je povijesti Ron James, predajući o Drugom svjetskom ratu, naišao na pitanje svojih maturanata o tome kako uopće može doći do diktature kao što je nacionalsocijalizam u (pred)ratnoj Njemačkoj. Kao odgovor na pitanje, profesor je odlučio demonstrirati nastanak autokratske vlasti i diktatorskog režima kroz seriju eksperimentalnih metoda: snaga kroz disciplinu, snaga kroz zajednicu, snaga kroz djelovanje i snaga kroz ponos. Eksperiment je doveo do ekstatičnog osjećaja zajedništva među učenicima, kojima je profesor autokratski „vladao“ te su se klasi poput sljedbenika pridružili i drugi učenici, prozvavši pokret „Trećim valom“. Nakon pet dana provedbe eksperimenta, profesor je učenicima-sljedbenicima pojasnio svoje i njihovo djelovanje unutar Trećeg vala i paralelizam s pokretom nacističke omladine te raspustio pokret, metodu i cijeli eksperiment.
…
Sama odluka redatelja da snimi ovakav film ležala je i u zamoru njemačkih učenika i studenata pa i filmske publike vezano uz temu Trećeg Reicha, te ga je više zanimalo pitanje: može li se situacija nacionalsocijalističke njemačke diktature ponoviti u suvremeno doba. Nakon premijere filma, redatelj je izjavio da nikada neće snimiti film o Trećem Reichu, jer je već ovim filmom rekao sve što ima reći na tu temu.
Cjelovita verzija metodičkih prijedloga uz film vidljiva je učiteljima i nastavnicima pretplaćenima na Portal, koji mogu pristupiti istima nakon prijave, na stranici filma.
AKTIVNOSTI ZA RAD NA SATU (PREDMETNA NASTAVA)
Zadaci prije gledanja filma
Vrlo je važno napomenuti da učenike svih generacija moramo vrlo dobro pripremiti na gledanje ovoga filma, u pedagoškom i emocionalnom smislu.
Najprije, iako se u filmu pojmovi detaljno obrađuju, dobro je s učenicima ponoviti stručne izraze kao što su autokracija, diktatura, društvena klasa fašizam, strahovlada, teror, totalitarizam, Treći Reich i slično.
…
Najvažnije, učenicima pojašnjavamo da je film u svojoj drugoj polovici prilično napet, na kraju vrlo potresan i u završnoj sceni eksplicitno nasilan. Želimo da učenici razumiju da je nasilje opravdano dramskom situacijom u filmu, koja je pak opravdana pedagoško-socijalnim eksperimentom koji se tragično oteo kontroli.
Autokracija
Prisjećamo se s učenicima nekoliko povijesnih primjera autokracije o kojima su već učili, primjerice Rimsko Carstvo ili Nacionalsocijalistička Njemačka. Navedimo nekoliko obilježja takvih država koje upućuju da je riječ o autokraciji ili čak totalitarizmu.
- Tko je vladar i kako ga se bira na poziciju vlasti?
- Koji su oblici odnosa vladara s javnošću? (Proglasi, manifesti, dugotrajni govori i obraćanja mnoštvu, mimohodi među ljudima i slično.) Što je kult ličnosti?
- Kakvi su simboli takvih režima? (Fašistički znak, kukasti križ, zastave, pamfleti, letci, slike vladara.)
- Robovlasnički sustav – trgovina robljem u Rimskom Carstrvu, koncentracijski logori fašističkih i komunističkih režima.)
- Unutarnji i vanjski neprijatelji sustava. S kim su ratovali Rimljani? Koji su rasni i nacionalni „neprijatelji“ Reicha, fašističke Italije ili NDH?
Supkulture
Pojašnjavamo pojam supkulture. Nabrajamo s učenicima neke supkulture.
- Vezane uz glazbu: pankeri, reperi, metalci, darkeri, rokeri, rejveri, emo, hipsteri…
- Vezane uz sport: navijačke skupine i ultrasi, skejteri, bajkeri, surferi…
- Vezane uz modu: šminkeri, influenseri, gotičari…
- Vezane uz dokolicu: hašomani, klošari, gejmeri, štemeri…
Koja su vizualna obilježja njihovih pripadnika? (Odjeća, šminka, frizure i brade, naočale, ukrasi i dodaci, natpisi, slike.)
Cjelovita verzija metodičkih prijedloga uz film vidljiva je učiteljima i nastavnicima pretplaćenima na Portal, koji mogu pristupiti istima nakon prijave, na stranici filma.