Piše: Filip Karačić, učitelj hrvatskoga jezika (OŠ Nova škola)
Objavljeno: 19. 1. 2026.
Na portalu Vrti svoj film velik je broj (uglavnom animiranih) filmova koji su nastali na temelju izvrsnih predložaka dječje književnosti: slikovnica, dječjih romana, kratkih priča, zbirki dječje poezije… Tek da nabrojimo nekoliko važnih djela: dječja zbirka poezije Buntovni stihovi (orig. Revolting Rhymes Roalda Dahla iz 1982.), Tri razbojnika (orig. Die drei Rauber Tomija Ungerera), zatim popularna djela Julije Donaldson – Mjesta ima na metli svima i Grubzonovo dijete, a coming-of-age-filmovi, poput Uvijek svoja, Čudo, Kako nisam postao pijanist, Moj brat lovi dinosaure, Perzepolis i Hraniteljica, redomice su nastali kao adaptacija književnih djela za djecu i mlade. Među izvrsnim se književnim predlošcima našlo i nekoliko domaćih izdanja, pri čemu se ističu kultna Ježeva kućica Branka Ćopića, koju je 2017. animirala Eva Cvijanović, zatim doista posebna slikovnica – Pisma na kraju šume u koautorstvu Jasne Jasne Žmak i Jelene Oroz te hvaljeni hit u Malu je uša đava Tisje Kljaković Braić, čiji je jedan dio „pretočen“ u animirani film Žarko, razmazit ćeš dite.
Za sve pretplatnike portala Vrti svoj film – povodom čitalačkog izazova „15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci“ donosimo odabir tri književna djela i tri nagrađivana animirana filma: uz trenutno aktualni film Žarko, razmazit ćeš dite (r. Veljko i Milivoj Popović) moći ćete opet pogledati Pisma na kraju šume te Ježevu kuću.
PISMA NA KRAJU ŠUME
Slikovnica Pisma na kraju šume svoj je put započela kao dječji igrokaz u autorstvu Jasne Jasne Žmak, s osvojenom nagradom Mali Marulić sad već davne 2017., a završila svoj put (zasad!) kao kratkometražni animirani film, s osvojenim Posebnim priznanjem u natjecanju hrvatskog filma, na Animafestu Zagreb 2022. godine. Negdje između, 2020. godine, dobila je svoj oblik s tekstom Jasne Jasne Žmak i ilustracijama Jelene Oroz, u nakladničkoj kući Oaza Books, a s art direkcijom i dizajnom Nine Bačun i Roberte Bratović iz spomenute naklade.
Slikovnica je to koja – kao i njezina animirana inačica – donosi priču o važnosti mašte, moći prijateljstva i snazi zajednice te značenju obrazovanja i znanja. S obzirom na to da je otisnuta u jako malom broju primjeraka, a k tome je scenarijem i crtežom doista otklon od svakodnevne, „potrošne“ norme slikovnica, dok je držite u rukama, doista imate snažan dojam da ste došli u posjed kakva slikovničkoga rariteta. Njezino nutarnje šarenilo nije nasumično, nego je podređeno upravo oblikovanju njezina posebnog svijeta, a dijalozi (u kojima je cijela oblikovana), napisani velikim tiskanim slovima i posebnim fontom, odličan su poticaj za starije predškolce i mlađe školarce.
U MALU JE UŠA ĐAVA
Roman u pričama debitantsko je djelo slikarice Tisje Kljaković Braić, knjiga o neobičnoj djevojčici i njezinu djetinjstvu s bakom i didom, ispripovijedana memoarski kao niz priča s potpričicama, natopljenima gorko-slatkim trenutcima i vještom ironijom, ne onom zluradom i umjetnom, nego onom s kojom se dobri humoristi i humoristice jednostavno rode (ili je barem nauče prisluškujući baku, dida i njihove goste). Knjigu prati nekoliko lijepih, toplih ilustracija unučice s bakom i djedom. Čak i da su nešto brojnije, ne bismo mogli knjigu U malu je uša đava okarakterizirati kao slikovnicu (za odrasle), ali se estetici iste približava vedrim tonom i neodoljivim karikaturama svakodnevnih, poznatih (obiteljskih) situacija. Nije riječ ni o djelu za djecu, ali to jest djelo o djetetu, te je poslužilo i kao baza likova i scenarija za film Žarko, razmazit ćeš dite, koji je u ovogodišnjem katalogu portala Vrti svoj film namijenjen učeničkom uzrastu 11+.
JEŽEVA KUĆICA
Teško je u jednoj kratkoj preporuci istaknuti sve ono zanimljivo što nudi Ježeva kućica, od izvorne Ćopićeve objave 1949, preko izdanja iz 1957. godine, kojim joj je akademski slikar Vilko Gliha Selan udahnuo posve novi život, kao slikovnici, sve do stop-motion-bajke Eve Cvijanović iz 2014. godine. Svakako, uz ilustracije Glihe Selana slavni stihovi zadobili su konture kakve pamtimo do danas, a onaj tko uz njih – čitanjem i gledanjem ilustriranih prizora iznova – nije naučio barem jedan dio napamet, pitanje je – je li je uopće čitao/čitala? Njezina izrazito epska intonacija, dijapazon šarenih likova, snažna ritmičnost ustrojena pamtljivim rimama te poučnost i duhovitost – sve redom zalozi su za upoznavanje djeteta s ovim, opravdano rečeno – remek-djelom književnosti s ovih prostora.
