U drugom izdanju Učeničkog žirija portala Vrti svoj film učenici iz različitih dijelova Hrvatske dobili su ozbiljan zadatak: među filmovima iz programa Svjetskog festivala animiranog filma – Animafest Zagreb odabrati one koje bi preporučili svojim vršnjacima. Devet učenika pogledalo je 71 kratkometražni animirani film u osam zajedničkih susreta, a njihov izbor postao je program Mali Rondo koji će tijekom školske godine 2026./2027. gledati učenici osnovnih škola diljem Hrvatske.
Piše: portal Vrti svoj film
Objavljeno: 1. rujna 2026.
Učenički žiri pokrenut je prošle godine kao pilot-projekt u OŠ Antun i Stjepan Radić u Gunji, a osam filmova koje su učenici tada odabrali postalo je dijelom programa portala Vrti sovj film, program kratkometražnog filma Mali Rondo.
Ove godine u suradnji sa Svjetskim festivalom animiranog filma – Animafest Zagreb, jednim od najuglednijih festivala animiranog filma u svijetu, Učenički žiri dobio je priliku pogledati program Natjecanja filmova za djecu 2 i 3 posljednjih nekoliko godina. Pred devetero učenika i učenica iz različitih hrvatskih škola našao se tako 71 suvremeni autorski animirani kratkometražni film.
Nije to bio mali gledateljski zadatak. U osam susreta žiri je prošao kroz vrlo različite autorske svjetove – od klasične crtane i računalne animacije do stop-animacije, kolaža i hibridnih tehnika, od jednostavnijih priča za mlađe gledatelje do filmova koji otvaraju složenije društvene i osobne teme.
Žiri pritom nije tražio samo osobne favorite. Trebalo je razmišljati o tome kome je film namijenjen, kako komunicira s djecom određene dobi, što nudi za razgovor u razredu i što je u njemu filmski zanimljivo.
Svaki član žirija predstavio se prije početka zajedničkog filmskog putovanja, a možete ih upoznati klikom na njihova imena u nastavku teksta.
Rad žirija i proces selekcije
Već je prvi susret pokazao da dugog upoznavanja i zagrijavanja neće trebati. Kroz igru i kratka pitanja brzo su se otkrili različiti interesi članova žirija – filmovi i knjige koje vole, hobiji, putovanja, umjetničke sklonosti, pa čak i kuharske vještine. Početna suzdržanost brzo je nestala, a razgovor se već istoga dana preselio na prve filmove.
Filmovi iz Animafestova programa bili su podijeljeni u dvije dobne skupine, 7–10 i 11–14 godina, a svaki je susret imao sličan ritam: gledanje, razgovor i na kraju samostalno ocjenjivanje. Nakon projekcije o svakom se filmu razgovaralo s voditeljem žirija Hrabrenom Dobrotićem – o priči i likovima, ali i o animaciji, boji, zvuku, kadru, ritmu i redateljskim postupcima.
Kako je proces selekcije odmicao, mijenjala se i priroda razgovora. Učenici su počeli uspoređivati filmove, prepoznavati različite tehnike animacije i povezivati ono što gledaju s filmskim pojmovima koje već poznaju. Uz vlastiti doživljaj filma, u procjenu je sve više ulazilo i pitanje publike kojoj je film namijenjen: njegove primjerenosti određenoj dobi, razumljivosti, tema koje otvara te mogućnosti za razgovor i analizu u razredu.
Posljednjih desetak minuta svakog susreta bilo je rezervirano za anonimno ocjenjivanje. Tek nakon zajedničke analize svaki je član žirija samostalno donosio odluku o filmovima koje je toga dana pogledao.
Koliko se iza konačne ocjene zapravo kriterija uzimalo u obzir, dobro je opisala Tena Bašić, jedna od članica žirija:
Meni je većina filmova bila dobra i gotovo svi imaju neku pouku koja se može izvući nakon gledanja. Ja sam filmove ocjenjivala po tome: kakve su animacije, ima li neprimjerenih scena, jesu li zanimljivi, je li radnja prebrza, je li poučno…
Izbor filmova za razrednu nastavu: 7+ i 9+
U izboru filmova za mlađe učenike važnu su perspektivu donosile najmlađe članice žirija, Tena Bašić i Hela Komorski iz Osnovne Montessori škole barunice Dedee Vranyczany u Zagrebu, te nešto stariji Kai Kovač, iz OŠ Nova škola iz Samobora, Tia Duić i Sara Ruškan iz OŠ Mato Lovrak iz Nove Gradiške. Dok su gledalu filmove, pokušavali su zamisliti kako bi na njih reagirali učenici iz njihova razreda.
Među filmovima koji su privukli njihovu pozornost našlo se Malo putovanje (Le tout petit voyage, 2022., r. Emily Worms), film raskošnog kolorita, pastoralnih motiva i snovitih prizora odrastanja, u kojem dječak sa svojom papigicom tigricom odlazi na neobično putovanje.
U litavskom filmu Kopita na klizaljkama (Kanopos ir pačiūžos, 2024., r. Ignas Meilūnas) praščić i kravica kližu po smrznutom jezeru ispod kojeg zimski san spava golema riba. Kada je probude, pokušavaju s njom uspostaviti komunikaciju. Film se pritom poigrava animacijom klizanja kao specifičnog pokreta, ali i komunikacijom bez govora: likovi se sporazumijevaju zvukovima, pantomimom i slikovnim pismom.
Posebno je zanimljivo bilo pratiti kako učenici uspoređuju filmove. Vrlo su brzo počeli prepoznavati različite vrste i tehnike animacije, a osobito su ih zainteresirale hibridne tehnike karakteristične za suvremenu animaciju.
U kategoriji za mlađe učenike samo je jedan stop-animirani film ušao u uži izbor – Pričica (Latitude de printemps, 2020., r. Chloé Bourdic, Théophile Coursimault, Sylvain Cuvillier, Noémie Halberstam, Maŷlis Mosny i Zijing Ye). Film je izrađen minucioznom animacijom figura i bogate mizanscene, poigrava se i perspektivom: kadar se razlaže na manje okvire poput svojevrsnog mozaika, dok se elementi svijeta filma rastavljaju i ponovno slažu, a detalje njegove stop-animacije posebno je uočio Reuben Glendenning iz OŠ Nova škola u Samoboru, koji se i sam bavi stop-animacijom.
Hrvatska animatorica Jelena Oroz o radu Učeničkog žirija
Na jednom od susreta Učeničkom žiriju pridružila se hrvatska animatorica Jelena Oroz, čiji su film učenici prethodne godine imali priliku gledati i analizirati na portalu Vrti svoj film.
S članovima žirija razgovarala je o procesu nastanka animiranog filma, različitim tehnikama animacije, filmskim planovima, likovnom jeziku i dizajnu filma. Susret je posebno zainteresirao starije članice žirija Petru Zadro iz OŠ J. J. Strossmayera u Zagrebu i Tonku Orlić iz OŠ Milan Brozović u Kastvu.
Tonka kaže:
Filmovi su bili zanimljivi i voditelji su se trudili uključiti sve polaznike. Učili smo o različitim tehnikama animacija i filmskim kadrovima te raspravljali o filmovima. Upoznali smo profesionalnu animatoricu te s njom učili o samom procesu animacije i dizajnu filma. Mislim da je vrlo korisno uključiti djecu u proces selekcije filmova…
Žiri i Jelena Oroz visoko su rangirali slovačko-češki kolažni film Pozdrav ljetu (Ahoj léto, 2024., r. Martin Smatana i Veronika Zacharová), koji vedre, ali i naporne strane obiteljskog ljetovanja prikazuje kroz neočekivane kolažne transformacije svakodnevnih predmeta.
O radu s učenicima Jelena Oroz kaže:
Pod vodstvom moderatora učenici su analizirali pogledane filmove te mi postavljali pitanja o procesu nastanka i produkcije animiranih filmova. Razgovarali smo o različitim tehnikama animacije, filmskim planovima i drugim elementima filmskog jezika, ali i o likovnom jeziku filmova koje smo gledali. Bilo je zanimljivo pratiti način na koji učenici promišljaju filmove i argumentiraju svoje dojmove.
Posebno je istaknula važnost uključivanja djece u ovakav oblik rada:
Smatram da su ovakvi projekti, koji djecu uključuju kao aktivne i ravnopravne sudionike filmske zajednice, iznimno vrijedni. Oni potiču razvoj kritičkog mišljenja i analitičkog pristupa, razvijaju interes za različite filmske rodove te pridonose stvaranju nove, osviještene filmske publike. To je osobito važno danas, kada su djeca sve više izložena internetskim sadržajima i kratkim videoformama koje se brzo izmjenjuju te potiču površno i ubrzano konzumiranje sadržaja.
A koji je film na kraju osvojio najviše glasova mlađeg dijela žirija?
Estonske Izgubljene čarape (Kadunud sokid, 2023., r. Oskar Lehemaa), priča o dječaku koji pokušava pronaći tatine izgubljene čarape. Potraga ga odvodi ispod kreveta, gdje se među svakodnevnim neredom otvara čitav svijet neočekivanih avantura. Film je osvojio i srca i glasačke listiće Učeničkog žirija.
Izbor filmova za predmetnu nastavu: 11+ i 13+
Filmovi namijenjeni starijim učenicima otvorili su složenije teme i drukčija pitanja, ali i zahtjevnije filmske postupke.
Snažan dojam na žiri ostavile su francuske Louisove cipele (Les Chaussures de Louis, 2020., r. Jean-Géraud Blanc, Théo Jamin, Kayu Leung i Marion Philippe), film o dječaku s autizmom i njegovu odnosu prema okolini. Animacija omogućuje gledatelju da svijet pokuša vidjeti iz Louisove perspektive i upravo u tome leži jedna od najvećih vrijednosti filma za razgovor s učenicima.
Francuska Legenda o kolibriju (La Légende du colibri, 2025., r. Morgan Devos) govori pak o tome koliko može učiniti pojedinac suočen s problemom koji ga nadilazi. Dok kolibri pokušava spasiti životinje iz goruće prašume. Film bojom gradi raspoloženja i značenja.
Prava Pepeljuga (Prava Pepelka, 2022., r. Sara Božanić) klasičnoj bajci pristupa iz sasvim drukčije perspektive. Pepeljuga u ovom slovenskom kolažnom filmu nema jednu nogu, a animacija njezino kretanje pretvara u jedan od zanimljivijih elemenata filma.
Kolaž koristi i hrvatsko Putovanje (2022., r. Mirela Ivanković Bielen), meditativni film u kojem boje i četiri elementa prate jedno vizualno putovanje.
Visoko je prošla i računalna animacija. Estonska Fotografija koja je oživjela (Pilt, mis öösel liigutas, 2023., r. Mikk Mägi) približava se žanru horora. No žiri je brzo zaključio da razloga za veliki strah nema: film nema neprimjerenih scena i više se poigrava hororom kroz parodiju i komediju nego što ga ozbiljno pokušava oponašati.
Među najbolje ocijenjenim filmovima našli su se i francuski Migranti (Migrants, 2020., r. Hugo Caby, Zoé Devise, Antoine Dupriez, Aubin Kubiak i Lucas Lermytte). Polarni medvjedi prisiljeni su zbog klimatskih promjena napustiti svoj dom i stižu među smeđe medvjede koji ih ne dočekuju s osobitim razumijevanjem. Zamjenom očekivanih uloga film otvara pitanja klimatskih promjena, migracija, prihvaćanja i odnosa prema drugome.
Reuben Glendenning iskustvo rada u žiriju sažeo je jednostavno:
Gledali smo kratkometražne animirane filmove s učiteljem Hrabrenom Dobrotićem i voditeljicom portala Vrti svoj film Ivanom Jakobović Alpeza. Bilo je izuzetno dobro raditi s njima. Naučili smo nove pojmove iz filmske umjetnosti, ali i ponavljali pojmove koje smo već naučili u školi.
Završna selekcija Mali rondo I i II
Nakon velikog broja odgledanih filmova, osam susreta, razgovora, uspoređivanja i anonimnog ocjenjivanja, oblikovana je ovogodišnja selekcija Učeničkog žirija.
U prvom polugodištu, od 5. listopada do 23. prosinca 2026., u programu Mali Rondo I gledat će se:
- Pričica (7+, Latitude de printemps, 2020., r. Chloé Bourdic, Théophile Coursimault, Sylvain Cuvillier, Noémie Halberstam, Maŷlis Mosny, Zijing Ye)
- Kopita na klizaljkama (7+, Kanopos ir pačiūžos, 2024., r. Ignas Meilūnas)
- Izgubljene čarape (7+, Kadunud sokid, 2023., r. Oskar Lehemaa)
- Louisove cipele (11+, Les Chaussures de Louis, 2020., r. Jean-Géraud Blanc, Théo Jamin, Kayu Leung, Marion Philippe)
- Migranti (11+, Migrants, 2020., r. Hugo Caby, Zoé Devise, Antoine Dupriez, Aubin Kubiak, Lucas Lermytte)
- Legenda o kolibriju (La Légende du colibri, 2025., r. Morgan Devos)
Drugo polugodište donosi Mali Rondo II, koji će biti dostupan od 8. ožujka do 15. lipnja 2027.:
- Malo putovanje (7+, Le tout petit voyage, 2022., r. Emily Worms)
- Pozdrav ljetu (7+, Ahoj léto, 2024., r. Martin Smatana, Veronika Zacharová)
- Prava Pepeljuga (11+, Prava Pepelka, 2022., r. Sara Božanić)
- Putovanje (11+, 2022., r. Mirela Ivanković Bielen)
- Fotografija koja je oživjela (11+, Pilt, mis öösel liigutas, 2023., r. Mikk Mägi)
Iza tog popisa, međutim, stoji mnogo više od jedanaest odabranih filmova.
Posebno smo ponosni što Učenički žiri portala Vrti svoj film već drugu godinu pokazuje koliko su sposobnost analize i kritičko promišljanje razvijeni već kod učenika osnovnoškolske dobi te koliko ih vrijedi uključiti u oblikovanje programa koji je njima namijenjen.
Učenici su umjetničku vrijednost filmova prepoznavali upravo kroz vlastito tumačenje, uspoređivanje i selekciju. Posebno ih je motivirala mogućnost da znanja o filmu povežu sa znanjima iz književnosti, jezika i drugih umjetnosti te ih primijene na konkretne filmove o kojima su razgovarali i odlučivali.
A njihove odluke imaju stvarnu težinu: upravo se prema izboru Učeničkog žirija oblikuje filmski program koji će gledati njihovi vršnjaci u školama diljem Hrvatske, zaključuje voditelj Učeničkog žirija Hrabren Dobrotić.
Posljednju riječ ipak vrijedi prepustiti jednom od članova žirija.
Zvane Orlić iz OŠ Milan Brozović u Kastvu kaže:
Dok smo gledali i ocjenjivali filmove, družili smo se tijekom osam radnih dana u vremenu od 10 do 12 sati. Ovogodišnji kratkometražni filmovi bili su mi uglavnom zanimljivi i smiješni. Neki su mi bili jako dobri, neki malo manje, ali bez obzira, čini mi se da je bilo korisno i da sam naučio puno o filmovima. Voditelji žirija su odlični i preporučam vam da i vi budete članovi žirija portala Vrti svoj film ako vam se pruži prilika.