Najteži zadatak krativnog tima, Jakoba Schuha i Jan Lachauea, prilikom adaptiranja knjige Buntovni stihovi bio je objediniti šest različitih pjesama u jedinstvenu priču. Filmaši su mu uspješno doskočili odlukom da središnji motiv filma bude prijateljstvo između Crvenkapice i Snjeguljice. Dvije junakinje predstavljene su kao osobe koje je isprva povezala tuga, a koje se od junakinja iz bajki razlikuju sposobnošću da sudbinu uzmu u vlastite ruke.
Ono što razlikuje protagoniste Buntovnih stihova, od njihovih pandana u klasičnim bajkama jest da likovi nikada nisu ni crni ni bijeli, ni dobri ni loši, a svijet u kojem se kreću nema obrise pojednostavljenog morala.
Animirani film Buntovni stihovi, otvara brojne mogućnosti za razgovor i interpretaciju u sklopu satova hrvatskog jezika, engleskog jezika i likovnog odgoja.
Kako biste zajedno s vašim učenicima upotpunili doživljaj filma i na kvalitetan način pristupili temama koje obrađuje, pripremili smo nekoliko zadataka.

Zadatak za učenike prije gledanja filma
Na nastavi hrvatskoga jezika preporučljivo je s učenicima pročitati i interpretirati bajku o Crvenkapici i Snjeguljici. Bajke može pročitati učiteljica, mogu se odgledati animirani filmovi, a mogu ih čitati i djeca podijeljena po ulogama. Uživljavanjem u uloge te uočavanjem elemenata bajke učenici će biti senzibilizirani za film koji će gledati u programu.
Najprije ponovimo priču, redoslijed zbivanja, zatim okarakteriziramo Snjeguljicu i kraljicu kako bismo uočili različite osobine Snjeguljice na filmu.
Uz sljedeće kartice može se prepričati priča ili se mogu razotkriti važni elementi priče koji pokreću radnju. Učenik odabire karticu i kaže za koji dio priče je važan i što zna o tome.


Učiteljica može također potaknuti djecu da donesu različite verzije istih slikovnica (Tri praščića, Snjeguljica, Crvenkapica, Pepeljuga, Janko i grah) ili posuditi različita izdanja bajki iz knjižnice. Također može se pokazati poster s različitim verzijama istih likova. Na listiću djeca opisuju što je drugačije, odnosno isto u audio, animiranim i književnim verzijama.
Jedna od aktivnosti nakon čitanja i interpretacije mogla bi biti da svaki učenik odabere lik čije bi ponašanje u bajci volio promijeniti (ne zamijeniti!) te u usporednoj tablici napiše kakav jest, a kakvog ga predlaže. Aktivnost se može provesti i u parovima – učenici mogu zajedno osmišljavati kako popraviti / pokvariti nekoga od likova.
Lik iz bajke kojega bih volio promijeniti: ___________________________________
U bajci je…
… a ja bih volio da je…
Razgovor nakon gledanja filma – Filmska izražajna sredstva
Dok čitamo ili slušamo priče, zamišljamo slike, zamišljamo kako likovi izgledaju, kako izgleda mjesto – sve o čemu se pripovijeda, zamišljamo sami. U filmu to za nas čine autori (scenografi, kostimografi, maskeri, redatelj…). Stoga oni trebaju sliku iskoristiti i da bi nam pokazali mnogo i bez riječi. Način na koji nam slikom prikažu nešto, može pomoći ne samo u pričanju događaja već i u kazivanju osjećaja, izazivanju osjećaja u nama, naglašavanju bitnog…
Nakon gledanja filma Buntovni stihovi učitelj/ica potiče učenike da iznesu svoje dojmove, pri čemu ih stalno treba poticati da ih pokušaju argumentirati.
Gledanje ovog animiranog filma među ishodima ima sadržaje vezane uz medijsku kulturu i filmsku pismenost, no ukoliko je moguće planirati nastavu kroz različite predmete (hrvatski jezik, likovna kultura, sat razrednika, engleski jezik), moguće je napraviti i sadržajnu analizu nakon koje će usvajanje pojmova o filmskim izražajnim sredstvima biti jednostavnije.
Učenje o filmskim izražajnim sredstvima može se provesti, a da ishod ne bude nužno imenovanje određenih, već prepoznavanje njihove uloge. Učenicima njima bliskim jezikom i objašnjenjima, možemo ukazati na upotrebu različitih filmskih izražajnih sredstava za postizanje željenog učinka. Tako primjerice nakon gledanja ovog filma može se uočiti važnost pravilnog izbora različitih PLANOVA i RAKURSA.


Analiza likova
Uslijed razgovora o filmu, učenicima je važno ispričati da ovaj film nije snimljen direktno prema pričama koje poznajemo već su filmaši izradili scenarij (priču prema kojoj su snimili film) prema pjesmama koje je napisao engleski pisac Roald Dahl izvrćući naopako poznate priče braće Grimm pišući ih u stihovima.

Podsjetiti ih ovom prilikom da razmisle jesu li gledali još kakav film prema knjigama koje su čitali i potaknuti ih da navedu primjere. Upoznati ih s pojmom filmske adaptacije književnog djela – tako zovemo kada neku knjigu „pretvorimo“ u film.
Razgovor o likovima može se provesti i kroz nekoliko zadanih živih slika kako bi se uvidjelo razumijevanje odnosno koliko su i kako prepoznali sadržaj priče u filmu. Npr. Snjeguljica kod patuljaka u priči / u filmu; Princ koji traži vlasnicu cipelice u priči / u filmu, Crvenkapica u bakinoj kući u priči / filmu – učenici svojim tijelom prikazuju kako se osjeća, kakav je u tom trenutku… – na dogovoreni znak zamjenjuju slikom priče / filma.
Jesu li se likovi iz priča koje ste čitali ikada međusobno susreli? Npr. Snjeguljica i Pepeljuga?
Kako se ti likovi susreću u filmu koji smo gledali? Tko se susreće?
Učenici nabrajaju likove, opisuju ih, karakteriziraju, uspoređuju njihovo ponašanje u priči i filmu. Potrebno ih je pitanjima navesti da istaknu različito: aktivno suprotstavljanje zlu i lošim situacijama u kojima se nalaze, empatiju vuka-dadilje, Crvenkapica djevojka-majka, 7 patuljaka koji više nisu vrijedni rudari…
Što biste mogli reći da je zajedničko većini likova? Što im se događa? Što doživljavaju?
Većina likova doživljava nekakvu nesreću, nepravdu: Snjeguljici umire majka, dobiva zlu maćehu, Crvenkapici vuk pojede baku, praščić ju pljačka, Pepeljugi zle sestre ne daju hranu, omalovažavaju je, oduzimaju joj osnovna prava, Janko ima majku koja ga zlostavlja…
Većina se toga dogodilo i u pričama s istim likovima, ali događaji se „popravljaju“ drugačije. Pokušajmo usporediti! Film se zove Buntovni stihovi. Jesu li buntovni samo stihovi ili još netko?
U pričama se događa čudo, ovdje junakinje poduzimaju nešto i same: Crvenkapica ne čeka lovca ili sumještane već sama sređuje vuka, Pepeljuga jasno kaže dobroj vili što želi i to od nje zahtjeva (i to ne samo slobodu iz zatočeništva), Snjeguljica bježi i krade maćehi ogledalo da bi pomogla svojim pomagačima, ali i onemogućila maćehu da ubuduće zna gdje je i što radi kako bi joj mogla nauditi…
Samoinicijativu i borbu ovih malih junakinja ipak ne treba učenicima predstavljati kao borbu feminističkih ikona već kao usporedbu s prošlošću odnosno mogućnostima promjene koju možemo učiniti iako se čini nemogućim i zadanim drugačije.
